Na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, Ministarstvo kulture i medija izradilo je Program cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline Grada Siska nakon potresa 2020. godine. Krajem prošle godine objavljen je isti dokument i za Petrinju, a uslijedit će i za Glinu.
Cilj je u što kraćem roku početi obnovu najužeg centra grada i najvrjednijih povijesnih građevina što uključuje 22 pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra u gradu Sisku te visoko vrednovane zgrade unutar povijesne urbane cjeline koje predstavljaju identitetsku vrijednost grada.
Od ukupno 30 pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara na području grada Siska, 22 su građevine, od kojih se 19 nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, a 3 izvan zaštićene cjeline. Uz to još su 243 povijesne građevine unutar kulturno-povijesne cjeline Grada Siska.
Kako se navodi u Programu, sve povijesne zgrade umjereno su do teško oštećene, odnosno privremeno ili trajno neuporabljive.
Na tri zgrade sa statusom pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra došlo je do sloma dijelova konstrukcije te urušavanja krovišta i dijelova zidanih sklopova zgrada (Glazbena škola F. Lhotka, Katedrala Uzvišenja sv. Križa i crkva Pohoda Blažene Djevice Marije).
Na ostalim povijesnim zgradama, pored urušavanja dimnjaka, zabatnih zidova i dijelova masivnih potkrovnih vijenaca, nastala su teška oštećenja nosivih i ostalih zidanih konstrukcija osobito na gornjim etažama, na kojima su izražene dijagonalne i „X“ pukotine, a u pojedinim slučajevima došlo je do sloma tanjih poprečnih zidova te djelomičnih ili potpunih urušavanja. Na pojedinim zgradama vidljiv je otklon ili deformacija dijela vanjskih zidova u odnosu na vertikalnu ravninu.
Prema konzervatorskoj općoj ocjeni stanja povijesne građevne strukture unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline Siska, koja se temelji na pregledu i popisu šteta od potresa, unatoč brojnosti i intenzitetu oštećenja na zgradama sa statusom pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra (ukupno 22) te na ostalim vrednovanim zgradama u povijesnoj jezgri (kat. Z/A, B0, B1, B2, ukupno 236), nije došlo do potpunog urušavanja gornjih etaža stambenih zgrada kao što je slučaj u Petrinji, a time niti do potpune dezintegracije građevne urbane strukture. U tom smislu moguće je planirati obnovu zgrada prema jednom od modela razrađenih u poglavlju Konzervatorski modeli obnove.
Na većini povijesnih zgrada primjenit će se Model A – cjelovito očuvanje izvornih struktura – obnova postojeće cjeline zgrade.
Prema ovom modelu obnavljaju se zgrade sa statusom kulturnog dobra (pojedinačno zaštićene zgrade) i zgrade od značaja za svojstvo kulturno povijesne cjeline, na kojima nije došlo do sloma i urušavanja znatnih dijelova nosive konstrukcije, a oštećenja su takve naravi da je moguć popravak i uspostava nosivosti izvorne konstrukcije. Cjelovito očuvanje izvornih strukture zgrade uključuje primjenu sustava protupotresnog pojačanja konstrukcijskih i ne-konstrukcijskih elemenata i sklopova zgrade uz moguće uvođenje suvremenih, kompatibilnih konstrukcijskih rješenja koja u tehničkom i oblikovnom smislu neće negativno utjecati na stanje i vrijednosti kulturnog dobra. Pojedinačna lokalna oštećenja pojedinih dijelova i elemenata zgrade saniraju se izvornim ili srodnim materijalima i tehnikama.
Dio zgrada (zgrada trgovačkog kasina na Trgu bana J. Jelačića 3, Tuškanova kuća, Gutschyeva kuća na Šetalištu, zgrada Županije, zgrada u Frankopanskoj 11 te u Žitnoj ulici 2 i 4) obnavljat će se po modelu B, ili u kombinaciji A i B modela.
Model B – Djelomično očuvanje izvornih struktura – rekonstrukcija s reintegracijom izvornih
Struktura
Ovaj model primjenjuje se za zgrade na kojima je došlo do djelomičnog sloma konstrukcije ili znatnih urušavanja dijelova zgrade, primjerice gornjih etaža, pojedinih krila zgrade i sl. Zbog arhitektonske i povijesne vrijednosti zgrade predviđa se njena rekonstrukcija koja uključuje očuvanje i reintegraciju preostalih stabilnih arhitektonsko-građevnih struktura ako one predstavljaju dio svojstva kulturnog dobra, te pojedinačnih arhitektonskih elemenata i detalja. Rekonstrukcija dijelova zgrade bitnih za obilježja kulturnog dobra izvodi se u izvornim ili srodnim materijalima i tehnici gradnje. Pored tradicionalnih sustava i tehnike gradnje, za rekonstrukciju preostalog dijelova zgrade moguće je koristiti i suvremene materijale, usklađene u tehničkom i oblikovnom smislu s očuvanim, reintegriranim dijelom
zgrade. Predviđa se uključivanje preostalih povijesnih konstrukcija u nosivi sustav, a model
podrazumijeva cjelovitu primjenu sustava protupotresnog pojačanja zgrade uz uvođenje suvremenih, kompatibilnih konstrukcijskih rješenja koja u tehničkom i oblikovnom smislu neće negativno utjecati na vrijednosti kulturnog dobra.
Reintegracija može obuhvatiti vanjske i unutarnje nosive zidove, svodne konstrukcije, zidove reprezentativnih uličnih i/ili bočnih pročelja, pojedinačne arhitektonske elemente i detalje. Razgradnja dijelova zgrade koji se zbog karaktera oštećenja ne mogu zadržati i reintegrirati, provodi se ručno ili strojno na način da prilikom razgradnje ne nastanu dodatne štete na dijelovima zgrade koji se mogu sačuvati. Razgrađeni iskoristivi materijal (opeka, drvena građa, građevinski kamen i sl.) potrebno je odgovarajuće zbrinuti zbog mogućnosti ponovne ugradnje.
Program cjelovite obnove kulturno povijesne cjeline Siska organizacijski će se provoditi u suradnji Ministarstva kulture i medija s gradom Siskom i Sisačko-moslavačkom županijom, drugim tijelima koji sudjeluju u provedbi postupka obnove te vlasnicima građevina.
Prioriteti se temelje na vrednovanju graditeljske baštine bez obzira na vlasništvo i namjenu zgrada, imajući u vidu trenutnu ekonomsku i demografsku strukturu grada. Provedbom kvalitetne obnove povijesne urbane strukture kao osnove urbanog identiteta koja podrazumijeva kulturološke, tehničke i funkcionalne aspekte, osigurat će se optimalni uvjeti i standardi za sigurno stanovanje i obavljanje različitih poslovnih, društvenih i drugih djelatnosti u gradskoj jezgri.
Obnova zaštićene povijesne urbane cjeline grada Siska kao i grada u cjelini, unatoč teškim posljedicama potresa može planiranjem i participativnim pristupom omogućiti očuvanje ali i revitalizaciju, imajući u vidu urbane funkcije i potencijal Siska kao županijskog središta. Pri tome je važno, pored očuvanja, obnove i rehabilitacije pojedinih povijesnih urbanih vrijednosti sagledati i mogućnosti urbane preobrazbe dijelova urbane strukture unutar užeg područja grada koja kroz povijesni razvoj nije dosegla odgovarajuću kvalitetu ili je zapuštena i degradirana, poručuju iz Ministarstva kulture i medija.