Spomenici - svjedoci jednog vremena
Usprkos burnoj povijesti, Grad Sisak sačuvao je znatan dio svojih kulturno-povijesnih spomenika.
Spomenici su ujedno i turističke atrakcije koje određuju prepoznatljivost gradova…
![spomenik braniteljima spomenik braniteljima](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/spomenik-braniteljima-of8umnqsqtqbp9icm0dgoyugy11yv8xe0ukz555c4g.jpg)
![38 38](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/38-qdgcsvmjg1z3co9zz9i3yf4dmwp578uhj0wxnq25y2.jpg)
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima
Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima smješten je na Trgu dr. Franje Tuđmana. Spomenik je postavljen 8. listopada 1999. godine. U unutarnju reljefnu površinu spomenika, rad akademskog kipara Peruška Bogdanića iz Zagreba , visokog 302 centimetra, širine 507 centimetara, težine tri tone, izlivenog od bronce u zagrebačkoj Umjetničkoj ljevaonici “Ujević”, uklesana su imena i prezimena 233 poginula hrvatska branitelja u Domovinskom ratu koji su svoje živote položili na oltar domovine i podnijeli najveću žrtvu za slobodni Sisak.
Zgrada Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije nalazi se u Tomislavovoj ulici, u središtu grada Siska.
U Memorijalnoj sobi Domovinskog rata SMŽ, nalazi se audio-vizualni postav s bogatom arhivom, fotografije te popis imena poginulih hrvatskih branitelja s područja naše županije.
![](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/2019/10/spomenik-palim-borcima-1024x681.jpg)
![](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/2019/10/DSC_5811-1024x684.jpg)
Spomenik palim borcima
Spomenik članovima HNK Segeste Sisak
Smješten je u Parku dr. Franje Tuđmana. Izradio ga je 1949. (ili 1952., prema drugim izvorima) hrvatski akademski kipar Marijan Kocković. Ovaj spomenik u Sisku jedno je od Kockovićevih ranijih monumentalnih djela prije nego što je započeo stvarati još nefigurativne kreacije. Ovo djelo je sastavljeno od brončane skulpture ženskog partizanskog borca smještenog na 6 m visokom pijedestalu, dok je ispred njega široki brončani skulpturalni reljef od 13 figura u različitim fazama patnje od ruke, kao i otpor protiv fašizma.
U znak sjećanja na poginule članove NK Segesta u II. svjetskom ratu, spomenik je postavljen 29. 11. 1966. godine.
Krajem lipnja ili početkom srpnja 1906. godine trinaestogodišnji učenik Ivo Stipčić i dvadesetak njegovih prijatelja okupili su se u gostionici Stipčićeva tetka Ivana Šešeka (današnja ul. Ivana Kukuljevića-Sakcinskog 4), te ondje osnovali klub. Osnivači su se dogovorili da prvi predsjednik kluba bude vlasnik lopte, to jest Ivo Stipčić, a za ime kluba izabrano je »Segesta«, prema imenu starog keltsko-ilirskog naselja na području Siska – Segestica. Budući da su članovi kluba bili uglavnom učenici i studenti koji su u Sisku boravili samo u vrijeme školskih praznika (ferija), nazvan je »Ferijalnim športskim klubom.
![Foto Vjekoslav Martinić 18 Foto Vjekoslav Martinić 18](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/Foto-Vjekoslav-Martinić-18-ofau79y0ymx3yrrdyn2u4s3g44s4s6q3p74k8fhl4y.jpg)
![SUNČANI-SAT-01-2-652×366 SUNČANI-SAT-01-2-652x366](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/SUNČANI-SAT-01-2-652x366-ofau8h6lp0kasu0ky5robh6nfuv0m9hr754wb5ph6q.jpg)
Postav riječnog brodarstva
Sunčani sat
„Postav riječnog brodarstva“ postavljen je u Sisku 80-tih godina prošlog stoljeća.
U sklopu postava nalazi se nekoliko eksponata poput sidra, vitla, zatezača sajli, uljne pumpe, elise i kopačice.
Sat je djelo sisačkog akademskog slikara Slave Striegla, a izveden je u radionici sisačkog akademskog kipara Želimira Janeša. Postavljen je 1978. godine na zgradu Malog kaptola. Zbog oštećenja zgrade Mali kaptol sat je pohranjen u Gradskoj galeriji Striegl.
![0111 šetnica i Matoš 0111 šetnica i Matoš](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/0111-šetnica-i-Matoš-opjybovfeepe68vm8euhm7i2tbpz8k8dca3npshllg.jpg)
![Damir Pahic 02 Damir Pahic 02](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/Damir-Pahic-02-of8x8t8tbemkvff1zqudprfn8e7niqp29lsspet6dw.jpg)
Matoš na klupi
Spomenik Slavi Strieglu
Uz Zagrebački Gornji grad, Kožarićeva skulptura Matoš na klupi postavljena je i na šetnicu uz Kupu u Sisku. Građani Siska ponosni su na tu skulpturu pjesnika i ona je omiljeno mjesto fotografiranja. Spomenik A. G. Matošu postavljenom 1992. na šetnici uz Kupu. Radi se o replici skulpture „Matoš na klupi“, jednog od najvećih hrvatskih kipara Ivana Kožarića, čiji je original postavljen 1978. na Strossmayerovom šetalištu na Gornjem gradu u Zagrebu.
Akademski slikar, Slavo Striegl, bio je jedan od vodećih hrvatskih akvarelista i animalista. Striegl, rođen u Sisku 1919. godine, cijeli je radni vijek ostao vjeran svom gradu, gdje je nalazio trajnu umjetničku inspiraciju.
![PXL_080518_20524030 PXL_080518_20524030](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/PXL_080518_20524030-of9fvmqaqwxel10kvplb6he97vtwudsuhunmig6hsk.jpg)
![nedovrsena igra nedovrsena igra](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/nedovrsena-igra-of9egarlimnojnkumiss0fq1ccuahg0k3s310gahlg.jpg)
Spomenik bl. Alojziju Stepincu
Nedovršena igra
U povodu 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca, ispred sisačke katedrale postavljen je spomenik tom blaženiku, djelo akademskog kipara Tomislava Kršnjavija, a prikazuje kardinala Stepinca kako u društvu s dvoje djece drži križ.
Kako je rekao sam autor, središte kompozicije je križ, koji predstavlja blaženikovo mučeništvo, a dvoje djece simbolizira doprinos Stepinca u spašavanju djece iz ratnih prihvatilišta.
Skultpura kod Starog mosta u Sisku djeluje kao da je izgubljena u prostoru i vremenu. Riječ je o fontani, a čije je središnje mjesto prikaz sedmero djece na i oko kamena. Riječ je o skulpturi koja se ovdje nalazi još od 1965., autorica spomenika Gabrijela Kolar osobno je poznavala djecu koja su prikazana.
![DSCN7166 DSCN7166](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/DSCN7166-ofaspyjlaxy2t4y2h9a8y9wpf396r98pwrn7zf389g.jpg)
![BELA LAĐA BELA LAĐA](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/BELA-LAĐA-ofawp5aiedyjeoyid5gas54j45i3bdoplh9zsus8es.jpg)
Spomenik Manojlu Maraviću
Rimski sarkofazi u temeljima "Bijele lađe"
Spomenik Manojlu Maraviću podigli su trgovci Vojnog Siska na Žitnom trgu u Sisku 1863. godine. Manojlo Maravić je bio pukovnik, zaslužan za izgradnju ceste na desnoj obali Kupe, uređenje kupske obale i izgradnju prilaznih stuba u svako skladište. Kada je 1934. godine pušten u promet novi kupski most od kamena i opeke, svojim je dubokim utokom u Žitni trg potpuno promijenio izgled i funkciju trga, a spomenik Maraviću je postao suvišan i uklonjen je sa Žitnog trga. Spomenik je bio privremeno smješten na obalu Kupe u Pogorelcu, u blizini Žitnog magazina i tamo je stajao 75 godina. Jedini je to sačuvani povijesni spomenik grada Siska iz druge polovice 19. stoljeća i upisan je u registar kulturnih dobara RH.
Gotovo svi objekti građeni u 18. i 19. st. u Sisku, kao građevinski materijal koristili su opeku i kamen izvađen iz rimskih građevina. Na desnoj obali Kupe, u Lađarskoj ulici, vide se rimski sarkofazi uzidani u temelje restorana Bijela lađa. U temelje Bitroffove kuće ugrađena su četiri dobro očuvana sarkofaga. Pretpostavlja se da ih ima i više, ali nisu vidljivi. Sarkofazi su iz 2. i 3. stoljeća.
- Sarkofag Poncija Lupa
- Sarkofag Marka Mulvija Narcisa
- Sarkofag Elije Matrone
- Sarkofag Septumije Marcele
![31527235278_afdc6d4711_b stranica hdz.hr 31527235278_afdc6d4711_b stranica hdz.hr](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/31527235278_afdc6d4711_b-stranica-hdz.hr_-ofcpoyzexp042e8dfjxgkp1p3osy3cmmmjccb9i3kk.jpg)
![ZASTAVA_01-750×498 ZASTAVA_01-750x498](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/ZASTAVA_01-750x498-ofcpuwcs13479vmftm5rsp7by5l9mn5p3vfk92pqc4.jpg)
Križ poginulim hrvatskim braniteljima
Spomenik "Zastava"
Skulpturu je izradio sisački akademski kipar i slikar Marijan Glavnik. Rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju, u tradicionalnoj stolarskoj obitelji. Tu pohađa osnovnu školu. Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna završava 1970. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti završava u Zagrebu 1976. godine. Prvi mu je profesor bio Želimir Janeš, a potom Ivan Sabolić kod kojega polazi i Majstorsku radionicu. Od 1977. godine živi u Sisku. Odlučivši se za poziv samostalnog umjetnika, 1984. godine u Sisku otvara javni, stvaralačko-izložbeni atelijer.
Spomenik ‘Zastava’ podignut je 1965. na uzvišenju središnjeg dijela gradskog groblja Viktorovac u Sisku, a autor mu je Antun Augustinčić, poznat, među ostalima, po spomeniku ‘Mir’ koji se nalazi ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. U podnožju sisačke ‘Zastave’ postavljena je kamena ploča kosturnice s uklesanim imenima, a do nje, s desne strane, i reljefni stupac koji prikazuje prijenos ranjenika. Do spomenika vodi kameno stepenište, a na samoj zastavi uklesan je tekst Jure Kaštelana i posveta. Tlocrtna dužina ‘Zastave’ je oko 35 metara, a širina postolja osam metara.
![djecje-groblje djecje-groblje](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/djecje-groblje-ofcvj4qcz6p1vqyp8w9kk5uui2yc33y4iqbk3fwadw.jpg)
![Spomenik-braniteljima-Sisak_Novi Spomenik-braniteljima-Sisak_Novi](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/Spomenik-braniteljima-Sisak_Novi-ofcwnqde6k9xddzl5y2frf0m88u3kg4qforlcpp3mc.jpg)
Dječje spomen-groblje
Spomenik braniteljima Siska Novog
Dječje groblje je 1974. pejzažno uređeno, a na njemu je postavljen i spomenik kiparice Milene Lah a idejno je rješenje izradila arhitektica Mira Halambek-Wenzler.
Na Trgu hrvatske državnosti u Capragu nalazi se spomenik poginulim, umrlim i nestalim hrvatskim dragovoljcima i braniteljima iz Domovinskog rata s područja Siska Novog. Ovo spomen obilježje postavljeno je na inicijativu Udruge hrvatskih dragovoljaca Sisak ’91.
![RADIONICA-SKULPTURE RADIONICA-SKULPTURE](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/RADIONICA-SKULPTURE-ofcxq44590tfg68j1jc0kqc7gnnnvii5pnrctgsdjo.jpg)
![m celjak m celjak](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/m-celjak-ofef3ywmsfoxi2mur9pdmrak432rwq4x9ykyyf8fis.jpg)
Park skulptura Željezare Sisak
Spomen obilježje Marijanu Celjaku
U Sisku se nalazi jedinstven park skulptura koji čini trideset osam skulptura na otvorenom što su ih, između 1971. i 1990. godine, izradili istaknuti umjetnici – sudionici Kolonije likovnih umjetnika „Željezara Sisak“. Željezara Siska je, nastojeći približiti kulturu radnicima, započela s organizacijom Kolonije koja je u vrijeme svoga trajanja bila sjecište umjetnika iz čitave bivše države. Slikari, kipari, grafičari i fotografi radili su u okviru tvornice, ali i ambijentu Starog grada, sisačkih ulica i u pojedinim atelijerima. Od 1971. do 1990. godine tu je boravilo 185 umjetnika, a nastalo preko 700 umjetničkih djela koja su se nalazili u vlasništvu Željezare Sisak.
Spomen-obilježje akademskoga kipara Mladena Mikulina nalazi se u šumi Topoljak, u neposrednoj blizini bivše Radarske postaje Šašina Greda.
Marijan Celjak bio je jedan od glavnih organizatora obrane grada Siska, a smrtno je stradao kao čelnik pregovaračkog tima Hrvatskih oružanih snaga 16. rujna 1991. godine.
Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata. Posmrtno mu je dodijeljen orden Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, orden kneza Domagoja, orden bana Josipa Jelačića te je posthumno nagrađen i nagradom Grada Siska za životno djelo.
![SPOMENIK_02 SPOMENIK_02](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/elementor/thumbs/SPOMENIK_02-ofcyeu9bvtt2nvw5ppmt69tkgztgizj52uxb6ew4k4.jpg)
![](https://tzg-sisak.hr/wp-content/uploads/2019/10/s_1.jpg)
Spomenik Sisačkom odredu
Memorijalna radionica Nikole Karasa
Dan antifašističke borbe, službeni hrvatski državni praznik od 1991. godine, svake se godine 22. lipnja obilježava se kod spomenika Prvom partizanskom odredu u šumi Brezovica kraj Siska. Spomen-kompleks je podignut 22. lipnja 1981. godine, djelo je sisačkog kipara Želimira Janeša.
Memorijalna radionica Nikole Karasa – Zbirka sadrži 63 predmeta vezana za bravarsku radionicu majstora Nikole Karasa. Većinu predmeta sačinjavaju bravarski alati, kovački pribor i predmeti nastali u toj radionici. U toj je radionici bravarski zanat od 1907.-1910. godine izučavao Josip Broz Tito. Zbirka je otvorena za javnost 22. lipnja 1959. godine u sklopu Muzeja i arhiva narodne revolucije u Sisku. Predmeti zbirke nastali su u prvoj polovici 20. stoljeća. Zbirka je u potpunosti javnosti dostupna u stalnom postavu.