Spomenici - svjedoci jednog vremena
Usprkos burnoj povijesti, Grad Sisak sačuvao je znatan dio svojih kulturno-povijesnih spomenika.
Spomenici su ujedno i turističke atrakcije koje određuju prepoznatljivost gradova…
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen-soba poginulim braniteljima
Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima smješten je na Trgu dr. Franje Tuđmana. Spomenik je postavljen 8. listopada 1999. godine. U unutarnju reljefnu površinu spomenika, rad akademskog kipara Peruška Bogdanića iz Zagreba , visokog 302 centimetra, širine 507 centimetara, težine tri tone, izlivenog od bronce u zagrebačkoj Umjetničkoj ljevaonici “Ujević”, uklesana su imena i prezimena 233 poginula hrvatska branitelja u Domovinskom ratu koji su svoje živote položili na oltar domovine i podnijeli najveću žrtvu za slobodni Sisak.
Spomen soba poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata sa sisačkog područja smještena je u zgradi područnog odsjeka za poslove obrane u Sisku. Otvorena je u sklopu proslave Dana grada 2004. godine. Unutar spomen-sobe nalaze se fotografije 233 hrvatska branitelja sa sisačkog područja koji su poginuli u Domovinskom ratu.
Spomenik palim borcima
Spomenik članovima HNK Segeste Sisak
Smješten je u Parku dr. Franje Tuđmana. Izradio ga je 1949. (ili 1952., prema drugim izvorima) hrvatski akademski kipar Marijan Kocković. Ovaj spomenik u Sisku jedno je od Kockovićevih ranijih monumentalnih djela prije nego što je započeo stvarati još nefigurativne kreacije. Ovo djelo je sastavljeno od brončane skulpture ženskog partizanskog borca smještenog na 6 m visokom pijedestalu, dok je ispred njega široki brončani skulpturalni reljef od 13 figura u različitim fazama patnje od ruke, kao i otpor protiv fašizma.
U znak sjećanja na poginule članove NK Segesta u II. svjetskom ratu, spomenik je postavljen 29. 11. 1966. godine.
Krajem lipnja ili početkom srpnja 1906. godine trinaestogodišnji učenik Ivo Stipčić i dvadesetak njegovih prijatelja okupili su se u gostionici Stipčićeva tetka Ivana Šešeka (današnja ul. Ivana Kukuljevića-Sakcinskog 4), te ondje osnovali klub. Osnivači su se dogovorili da prvi predsjednik kluba bude vlasnik lopte, to jest Ivo Stipčić, a za ime kluba izabrano je »Segesta«, prema imenu starog keltsko-ilirskog naselja na području Siska – Segestica. Budući da su članovi kluba bili uglavnom učenici i studenti koji su u Sisku boravili samo u vrijeme školskih praznika (ferija), nazvan je »Ferijalnim športskim klubom.
Postav riječnog brodarstva
Sunčani sat
„Postav riječnog brodarstva“ postavljen je u Sisku 80-tih godina prošlog stoljeća.
U sklopu postava nalazi se nekoliko eksponata poput sidra, vitla, zatezača sajli, uljne pumpe, elise i kopačice.
Sat je djelo sisačkog akademskog slikara Slave Striegla, a izveden je u radionici sisačkog akademskog kipara Želimira Janeša. Postavljen je 1978. godine na zgradu Malog kaptola.
Matoš na klupi
Spomenik Slavi Strieglu
Uz Zagrebački Gornji grad, Kožarićeva skulptura Matoš na klupi postavljena je i na šetnicu uz Kupu u Sisku. Građani Siska ponosni su na tu skulpturu pjesnika i ona je omiljeno mjesto fotografiranja. Spomenik A. G. Matošu postavljenom 1992. na šetnici uz Kupu. Radi se o replici skulpture „Matoš na klupi“, jednog od najvećih hrvatskih kipara Ivana Kožarića, čiji je original postavljen 1978. na Strossmayerovom šetalištu na Gornjem gradu u Zagrebu.
Akademski slikar, Slavo Striegl, bio je jedan od vodećih hrvatskih akvarelista i animalista. Striegl, rođen u Sisku 1919. godine, cijeli je radni vijek ostao vjeran svom gradu, gdje je nalazio trajnu umjetničku inspiraciju.
Spomenik bl. Alojziju Stepincu
Nedovršena igra
U povodu 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca, ispred sisačke katedrale postavljen je spomenik tom blaženiku, djelo akademskog kipara Tomislava Kršnjavija, a prikazuje kardinala Stepinca kako u društvu s dvoje djece drži križ.
Kako je rekao sam autor, središte kompozicije je križ, koji predstavlja blaženikovo mučeništvo, a dvoje djece simbolizira doprinos Stepinca u spašavanju djece iz ratnih prihvatilišta.
Skultpura kod Starog mosta u Sisku djeluje kao da je izgubljena u prostoru i vremenu. Riječ je o fontani, a čije je središnje mjesto prikaz sedmero djece na i oko kamena. Riječ je o skulpturi koja se ovdje nalazi još od 1965., autorica spomenika Gabrijela Kolar osobno je poznavala djecu koja su prikazana.
Spomenik Manojlu Maraviću
Rimski sarkofazi u temeljima "Bijele lađe"
Spomenik Manojlu Maraviću podigli su trgovci Vojnog Siska na Žitnom trgu u Sisku 1863. godine. Manojlo Maravić je bio pukovnik, zaslužan za izgradnju ceste na desnoj obali Kupe, uređenje kupske obale i izgradnju prilaznih stuba u svako skladište. Kada je 1934. godine pušten u promet novi kupski most od kamena i opeke, svojim je dubokim utokom u Žitni trg potpuno promijenio izgled i funkciju trga, a spomenik Maraviću je postao suvišan i uklonjen je sa Žitnog trga. Spomenik je bio privremeno smješten na obalu Kupe u Pogorelcu, u blizini Žitnog magazina i tamo je stajao 75 godina. Jedini je to sačuvani povijesni spomenik grada Siska iz druge polovice 19. stoljeća i upisan je u registar kulturnih dobara RH.
Gotovo svi objekti građeni u 18. i 19. st. u Sisku, kao građevinski materijal koristili su opeku i kamen izvađen iz rimskih građevina. Na desnoj obali Kupe, u Lađarskoj ulici, vide se rimski sarkofazi uzidani u temelje restorana Bijela lađa. U temelje Bitroffove kuće ugrađena su četiri dobro očuvana sarkofaga. Pretpostavlja se da ih ima i više, ali nisu vidljivi. Sarkofazi su iz 2. i 3. stoljeća.
- Sarkofag Poncija Lupa
- Sarkofag Marka Mulvija Narcisa
- Sarkofag Elije Matrone
- Sarkofag Septumije Marcele
Križ poginulim hrvatskim braniteljima
Spomenik "Zastava"
Skulpturu je izradio sisački akademski kipar i slikar Marijan Glavnik. Rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju, u tradicionalnoj stolarskoj obitelji. Tu pohađa osnovnu školu. Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna završava 1970. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti završava u Zagrebu 1976. godine. Prvi mu je profesor bio Želimir Janeš, a potom Ivan Sabolić kod kojega polazi i Majstorsku radionicu. Od 1977. godine živi u Sisku. Odlučivši se za poziv samostalnog umjetnika, 1984. godine u Sisku otvara javni, stvaralačko-izložbeni atelijer.
Spomenik ‘Zastava’ podignut je 1965. na uzvišenju središnjeg dijela gradskog groblja Viktorovac u Sisku, a autor mu je Antun Augustinčić, poznat, među ostalima, po spomeniku ‘Mir’ koji se nalazi ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. U podnožju sisačke ‘Zastave’ postavljena je kamena ploča kosturnice s uklesanim imenima, a do nje, s desne strane, i reljefni stupac koji prikazuje prijenos ranjenika. Do spomenika vodi kameno stepenište, a na samoj zastavi uklesan je tekst Jure Kaštelana i posveta. Tlocrtna dužina ‘Zastave’ je oko 35 metara, a širina postolja osam metara.
Dječje spomen-groblje
Spomenik braniteljima Siska Novog
Dječje groblje je 1974. pejzažno uređeno, a na njemu je postavljen i spomenik kiparice Milene Lah a idejno je rješenje izradila arhitektica Mira Halambek-Wenzler.
Na Trgu hrvatske državnosti u Capragu nalazi se spomenik poginulim, umrlim i nestalim hrvatskim dragovoljcima i braniteljima iz Domovinskog rata s područja Siska Novog. Ovo spomen obilježje postavljeno je na inicijativu Udruge hrvatskih dragovoljaca Sisak ’91.
Park skulptura Željezare Sisak
Spomen obilježje Marijanu Celjaku
U Sisku se nalazi jedinstven park skulptura koji čini trideset osam skulptura na otvorenom što su ih, između 1971. i 1990. godine, izradili istaknuti umjetnici – sudionici Kolonije likovnih umjetnika „Željezara Sisak“. Željezara Siska je, nastojeći približiti kulturu radnicima, započela s organizacijom Kolonije koja je u vrijeme svoga trajanja bila sjecište umjetnika iz čitave bivše države. Slikari, kipari, grafičari i fotografi radili su u okviru tvornice, ali i ambijentu Starog grada, sisačkih ulica i u pojedinim atelijerima. Od 1971. do 1990. godine tu je boravilo 185 umjetnika, a nastalo preko 700 umjetničkih djela koja su se nalazili u vlasništvu Željezare Sisak.
Spomen-obilježje akademskoga kipara Mladena Mikulina nalazi se u šumi Topoljak, u neposrednoj blizini bivše Radarske postaje Šašina Greda.
Marijan Celjak bio je jedan od glavnih organizatora obrane grada Siska, a smrtno je stradao kao čelnik pregovaračkog tima Hrvatskih oružanih snaga 16. rujna 1991. godine.
Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata. Posmrtno mu je dodijeljen orden Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, orden kneza Domagoja, orden bana Josipa Jelačića te je posthumno nagrađen i nagradom Grada Siska za životno djelo.
Spomenik Sisačkom odredu
Memorijalna radionica Nikole Karasa
Dan antifašističke borbe, službeni hrvatski državni praznik od 1991. godine, svake se godine 22. lipnja obilježava se kod spomenika Prvom partizanskom odredu u šumi Brezovica kraj Siska. Spomen-kompleks je podignut 22. lipnja 1981. godine, djelo je sisačkog kipara Želimira Janeša.
Memorijalna radionica Nikole Karasa – Zbirka sadrži 63 predmeta vezana za bravarsku radionicu majstora Nikole Karasa. Većinu predmeta sačinjavaju bravarski alati, kovački pribor i predmeti nastali u toj radionici. U toj je radionici bravarski zanat od 1907.-1910. godine izučavao Josip Broz Tito. Zbirka je otvorena za javnost 22. lipnja 1959. godine u sklopu Muzeja i arhiva narodne revolucije u Sisku. Predmeti zbirke nastali su u prvoj polovici 20. stoljeća. Zbirka je u potpunosti javnosti dostupna u stalnom postavu.