Najrazorniji petrinjski potres prouzročio je pomicanje Siska prema istoku za 10, a Petrinje između 15 do 20 centimetara.
Jutarnji list piše u srijedu da je, prema izračunu izrađenom na osnovi satelitskih snimaka Europske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzročio pomake tla s amplitudom od čak 70 centimetara.
Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora. Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara.
“Sisak se pomaknuo u puno manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomaknuo 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara”, rekao je za Jutarnji list dr. Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Interdisciplinarni tim znanstvenika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja. Zasad nisu otkrili efekt prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini.
“Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo procijeniti gdje je točno rasjed, kakav je bio pomak po njemu te kolika je dužina rasjeda koji je pukao”, kaže za Jutarnji seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Jutarnji list podsjeća da se potres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Taj je rasjed granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena.
Znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI) dr. Tvrtko Korbar objavio je da je potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28. prosinca 2020. aktivirao sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline.
“Razvidno je da je riječ o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manji poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sustav rasjeda je školski primjer deformacija koje nastaju u stijeni zbog kompresijskog naprezanja po osi sjever – jug”, dodaje Korbar.
Za dio deformacija površine terena između Petrinje i Gline kaže da su vjerojatno posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani).
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti jučer je poslala izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njezinim implikacijama.
“Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima događa se jedan jači potres nakon kojega ne slijedi gotovo nijedan naknadni potres, drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa. Neki put glavnom potresu prethodi određeni broj slabijih potresa. Nemoguće je unaprijed znati kakav će se tip seizmičke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasjedu”, ističe se u izjavi HAZU-a koju donosi Jutarnji list.