Vesna Mačković:
Kraj dnevnog programa na TV kanalu matrice
Gradska galerija Striegl, Sisak, 16.10. – 8.11. 2020.
Umjetnica će biti dostupna za individualno vođenje kroz izložbu tijekom subote, 17. listopada 2020., uz najavu željenog termina na info@arktik.eu u radnom vremenu Gradske galerije Striegl: 12 – 20 sati.
Gradska galerija Striegl najavljuje prvu samostalnu izložbu Vesne Mačković, suvremene hrvatske multimedijalne umjetnice čije ishodište upravo jest njen rodni grad Sisak.
Izložba pod nazivom ‘’Kraj dnevnog programa na TV kanalu matrice’’ predstavit će seriju digitalnih slika otisnutih na platna velikih formata te animirani video rad kojeg prati i zvučna instalacija u galerijskom prostoru.
Izložba je nastala u suradnji ARKTIK – Instituta za budućnost i dio je inicijative ‘’Umjetnost dostupna svima’’.
Kustos izložbe je Jurica Škofač.
Sva događanja održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.
///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Jurica Škofač: Kraj programa za novi svijet
Vesna Mačković je jedinstvena pojava na umjetničkoj sceni, umjetnica koja se ne libi pararelno izražavati razne umjetničke forme: od izvedbenih, vizualnih, glazbenih i drugih. Vesnu umjetnost i tehnologija podjednako zaokupljaju svojim potencijalom i iz tog razloga spremna se je apsolutno žrtvovati bez obzira na ishod i rezultat. Svakom projektu pristupa iz više rakursa, te ju se stoga često doživljava kao multidisciplinarnu umjetnicu. U ovom se pak projektu ona prezentira jasnim vizualnim jezikom kojeg nadopunje autorskom glazbom. A projekt je, kao i mnogi njeni projekti do sada, svojevrsni tehnološki eksperiment.
Vesna stvara računalne grafike, koje su potom isprintane na platnima dimenzije širine 120 centimetara. Grafike bi trebale biti promatrane iz pristojne udaljenosti, ali i iz neposredne blizine da bi se pažljivije uočio svaki detalj. Sam proces umjetnica naziva digitalnim slikanjem i nastao je u programu Procreate na uređaju iPad Pro.
Digitalni potezi kistom
Dok Vesna slika, aplikacija prati svaki potez, svaki pokret, svaku promjenu boje (digitalnog) kista. Iz toga proizlaze videozapisi nastanka grafika, kao animirani filmovi koji prate faze nastajanja slike. Animirani video umjetnica dorađuje u aplikacijama za montažu videa da bi u njemu manipulirala efektima. Na taj način video se unaprijeđuje i nadograđuje, a inspirirana rezultatom, umjetnica stvara i autorski soundtrack. Ovi video radovi nastali su kombinacijom dvaju softverskih programa: Procreate i LumaFusion. Animirani film je integralan i važan segment izložbe (možda upravo iz razloga što prati nastanak svake od prezentiranih slika) i kako kaže Vesna, “vrti” se beskonačno, odnosno u loop-u. Autoričina zvučna interpretacija je dostupna promatraču putem slušalica.
Vesna: „Naslovi su priča.“
Svaka Vesnina slika ima naziv, odnosno svaka ima svoju priču. Stoga su nazivi slika vrlo opisni. Serija slika u domeni računalne grafike je Vesnin zamišljeni i pomalo apstraktni rezultat jednog svijeta koji je nama, ali ne i njoj, nepoznat, stran i izvanjski. U njemu žive neka bića nama nedokučive inteligencije. Posjeduju izrazito razvijene tehnologije, ali i društvene organizacije. Ta bića u svojem postojanju, kako zamišlja Vesna, imaju i neke zabavne sadržaje. Razmišljajući o ovom naprednom društvu, Vesna si postavlja pitanja: imaju li zabavne TV sadržaje, kako se opuštaju, odnosno koje programe imaju na kraju dana na svojim zabavnim kanalima? Kroz komparacije s našim realnim životom, u kojem Vesna, pa i svi mi djelujemo, ona se pak odlučuje fokusirati na nešto što uveseljava, zabavlja, ali i opušta. Dubljim promišljanjem o svrsi zabave u naprednom društvu, pronalazi vizualna rješenja da bi kroz njih razumjela i višu intelektualnu razinu, nama i dalje nepoznatu, te njoj shodan smisao postojanja. Njezine su grafike razigrane, prepune elaborativnih detalja i simbola koji se ponavljaju, nerijetko intenzivnim potenciranjem. Dubina do koje sežu detalji kod digitalnog slikanja nedostižna je tehnološki manje naprednom društvu. Takav stvaralački potencijal koji se pruža kroz umjetničku interpretaciju današnje tehnologije, daje naslutiti da je sjeme naprednijeg društva ipak ovdje i sada.
Što za nas znači kraj programa?
Umjetnica izdvaja i osvrće se na fenomen televizije, televizijskih kanala, emisija i serija koje nas zabavljaju. Ponuda programa televizijskih kanala ima za cilj da otkloni napetost promatraču, da se bez tenzija i uz opuštanje apsolutno prepustimo. U ovom procesu se aktivira oslobođenje koje pruža zaborav dnevnih aktivnosti, fenomen bez kojeg nema novog pamćenja. No pritom se nameće i pitanje o kraju programa, a kraj programa je i kraj dana kojim iščekujemo novi dan.
Na kraju televizijskog programa u našem svijetu emitira se Himna Domovini, vatra koja dočarava sliku ognjšta, ili na nekim inozemnim televizijskom kanalima čak i ribice koje plivaju u akvariju. Razmišljajući o zamišljenoj naprednoj civilizaciji, Vesna razmišlja o tome kako bi na njihovim kanalima (bilo da je to televizija ili neka druga tehnologija) završio program na kraju dana. Što bi oni htjeli čuti i vidjeti nakon svega? Vesna dolazi na ideju televizijskog kanala matrice. Pritom se fokusira na ono što gledatelja opušta vizualno i zvučno. Pita se: bi li htio gledati maslačke kako lebde na vjetru? Bi li gledao mrvice prašine kako se šire po parketu? Bi li gledao kako se binarni kod rastače i puca te pretvara u decimalni?
Žele li gledatelji gledati te poluapstraktne meditativne forme?
Umjetnica predviđa ove sadržaje kroz svoje grafike, nadopunjene animiranim filmom i zvukom. Štoviše, daje im opisne naslove, naslove za kraj dana. No uz uživanje u ovom meditativnom vizualu iz matričnog svijeta svakako postoji bojazan da digitalna komunikacija prestane. Umjetnica animiranim filmom u beskonačnom loop-u otklanja takvu bojazan. Vesna slikom sve pretvara u kraj programa, jer kraj je sve, kraj je beskonačan.
//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Vesna Mačković je multidisciplinarna umjetnica koja je svoju izvedbenu, odnosno scensku umjetnost, pronijela širom četiri kontinenta.
Osim izvedbenim umjetnostima (performans, multimedijalno kazalište, suvremeni ples, koncerti improvizirane glazbe i glasa) bavi se i vizualnim umjetnostima (videom, animiranim filmom i digitalnim slikarstvom) te umjetnošću zvuka i glasa.
Njezini video radovi izloženi su na najvećem svjetskom biennalu digitalne umjetnosti The Wrong, a video “Pozdrav” prikazan je u seriji izložbi “Memories” u galerijama u indijskom New Delhiju i Vijetnamu.
Izložba “Kraj dnevnog programa na TV kanalu matrice” uvrštena je u programe sisačke Galerije Striegl, splitske galerije Studio -21- i zagrebačkog ULUPUH-a.
Dobitnica je 3. nagrade za suvremenu umjetnost THT@MSU 2016. godine za video performans “Pozdrav” snimljen u Željezari Sisak sa suautoricom Anom Opalić.
Nagrađena je u New Yorku Međunarodnom nagradom za audio fikciju u kategoriji studentskog žirija Sarah Lawrence College za radiofonijsku dramu “Krleža, stani u red!”.
Bila je rezidentica u Robert Wilson’s Watermill centru u New Yorku u ljeto 2017. godine, pri čemu stvara performans inspiriran videom “Pozdrav” u replici tvorničke hale Željezare Sisak izgrađene u New Yorku u ovu svrhu.
Predstavljala je Hrvatsku na međunarodnom obilježavanju Rođendana umjetnosti u organizaciji Hrvatskog radija (Ars Acustica) uz umjetničko vođenje i dirigiranje glazbenim kolektivom ARKTIK s koncertnim prijenosom uživo na dvadesetak europskih i sjevernoameričkih radio postaja.
Nastupala je na četiri kontinenta i surađivala u New Yorku, Washingtonu DC, Pittsburghu, Moskvi, Sankt Peterburgu, Kazahstanu, Brazilu, Argentini, Italiji, Grčkoj i Cipru. Nastupala je u međunarodnom triju improvizirane glazbe s austrijskom električnom violinisticom Mijom Zabelkom i ruskim pijanistom Romanom Stolyarom, a u Kazahstanu kreirala je projekt eksperimentalnog zvuka s članovima ansambla Eegeru i glumicom Zhanel Sergazina.
Suosnivačica je edukativnog programa PAP (Performing Arts Program) sa Žakom Valentom koji se odvija u MSU, Zagreb, od 2015. godine.
Pokrenula je inicijativu “Umjetnost dostupna svima”.
Osnivačica je umjetničke organizacije “ARKTIK – Institut za budućnost” koja za misiju ima stvaranje socijalno osviještenih aktivističkih umjetničkih projekata.