Kao što je najavljeno, od 01. lipnja uvodi se Cro kartica preko koje će poslodavci moći uplatiti iznos od 2.500 kuna ( neoporezivo ) a koji će se smjeti potrošiti isključivo za plaćanje turističkih i ugostiteljskih usluga.
S Cro kartice neće biti moguće za podizanje gotovog novca, a nažalost neće biti moguća online korištenje, nego samo preko POS aparata.
Pružatelji usluga mogu prihvatiti i autorizirati iniciranu transakciju Platnim instrumentom samo ako je elektronički uređaj na prodajnom mjestu namijenjen izvršenju platnih transakcija plaćanja robe i/ili usluga prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Narodne novine, broj 58/07 i 72/07) u razredima: 55 Smještaj te 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića.
Dakle, do sada je poslodavac svojim radnicama mogao na godišnjoj razini neoporezivo isplatiti 7.500 kuna ( na ime božićnice, regresa, nagrada…), a prošle godine uvedena je opcija i dodatnih 2.5000 kuna kroz Cro kartice.
Anketa među poslodavcima: Svaki drugi poslodavac iskazuje interes za Cro kartice
Ministarstvo turizma je, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, krajem prošle godine provelo anketu među poslodavcima s namjerom utvrđivanja interesa poslodavaca za primjenu nekog oblika turističkog vaučera.
Anketa je imala za cilj istražiti sviđanje i interes za sudjelovanjem u potencijalnom turističkom programu pod radnim nazivom “turistički vaučer”, bez navođenja konkretnih poreznih pogodnosti, istražiti namjeru sudjelovanja u programu za svaku od potencijalnih 5 vrsta poreznih pogodnosti pojedinačno te ispitati najvišu financijsku vrijednost vaučera koju su poslodavci spremni uplaćivati. Rezultati ankete temelje se na reprezentativnom uzorku od 400 poslodavaca.
Prema provedenoj anketi, svaki drugi poslodavac iskazuje načelni interes za prezentirani koncept, dok 63% poslodavaca preferira vrijednosti od 1.000,00 kn do 3.000,00 kn po zaposleniku godišnje, a kao najvažniju prednost većina poslodavaca govori pozitivno o turističkom vaučeru kao modelu nagrađivanja zaposlenika.
Kakva je današnja perspektiva Cro kartica?
Iako je prema anketi od prošle godine, kada nije ove izvanredne situacije, većina poslodavaca pozitivno gledalo na Cro karticu, pitanje je koliko će projekt u ovom trenutku ima efekta?
Naime, sasvim je sigurno kako u privatnom sektoru poslodavci neće uplaćivati sredstva za CroKarticu jer će se iz dana u dan spašavati tvrtke kao i radna mjesta. Također, u privatnom sektoru neće biti niti godišnjeg odmora.
Jedino svjetlo na kraju tunela je javni sektor, koji realno, nisu toliko pogođeni ovo izvanrednom situacijom, te im nisu smanjenje plaće te će moći koristiti godišnji odmor.
Uspjeh Mađarske Szep kartice
Za svaki projekt, pa tako i ovaj, iako su trenutno izvanredne situacije, važan je dobar start, percepcija i komunikacija. To bi u ovom slučaju značilo da je veliki broj tvrtki prihvatilo Cro kartice i uplatilo iznos od 2.500 kuna svojim zaposlenicima.
Hrvatski model provođenja Mjere i Platni instrument temelji se na Mađarskom modelu, „Szep kartice“. Mađarska je implementacijom Szep kartice u razdoblju 2010. – 2015. godine postigla cilj, odnosno za 29 posto je povećan broj noćenja domaćih turista dok je ukupni prihod domaćeg turizma povećan za 64 posto pri u čemu je odlučujuću ulogu imala upravo „Szep kartica”.
Uspjeh Szep kartice je upravo u činjenici što je u samom startu povučen veliki kontingent kartica, prvenstveno od državnih i velikih privatnih poduzeća ( nije bilo obveza, ali… ). Upravo zato su i odmah postale popularne i prihvaćene, kako od zaposlenika / građana , tako i šireg poduzetničkog sektora.
Usavršavanje projekta Cro kartica
Kako su trenutno sasvim drugačiji uvjeti, sigurno kako i eventualni neuspjeh projekta Cro kartice ne treba odmah odbaciti. Sigurno je potrebno barem tri godine da se vidi da li je projekt prihvaćen na tržištu ili ne, kao i njegova efikasnost.
No, svakako ga treba usavršiti, prvenstveno kroz mogućnost online plaćanja što ne vidim razlog zašto u startu nije omogućeno, do uključivanja putničkih agencija za usluge u Hrvatskoj. Ako postoji trag, kako preko online plaćanja ili preko POS aparata, onda je mogućnost eventualne malverzacije svedena na minimum ili je uopće nema.
Također, nije jasno niti zašto u Cro Karticu nisu uključene i razne druge turističke usluge, od ulaznica u muzeje, najma rent a car vozila, turističkih vodiča, nautika, te raznih turističkih atrakcija i sadržaja, kao recimo adrenalinski sportovi, najam bicikala ( isto agencijske usluge ) – sve ono što i čini turizam.
I za kraj, iako je prvotno projekt zamišljen da aktivira kontinentalni ili ruralni turizam, kao i da se korištenje iste bude omogućeno samo u pred i posezoni, kako bi se produžila turistička sezona, trenutno zbog izvanredne situacije, Cro kartica kreće od 01.lipnja.