Selo i grad: integralno planiranje obnove nakon potresa
četvrtak 13. 5. u 18:00, online (Zoom i Facebook Live, Radio Sisak)
Zoom pristup:
Meeting ID: 942 4219 7531
Passcode: 941964
Passcode: 941964
Tema šestog razgovora serije ‘Nakon potresa: iskustva, saznanja i perspektive’ svoj fokus postavlja u “zanemareni prostor”, tj. integralno planiranje obnove sela i grada nakon potresa. Nastavljajući se na temu četvrtog razgovora serije o tzv. hitnoj arhitekturi i održivim rješenjima stambenog zbrinjavanja, fokus ovoga razgovora usmjeren je na dugoročnije promišljanje tj. sveobuhvatno planiranje prostora i obnove nakon potresa.
Prostor Sisačko-moslavačke županije trebao je preobrazbu i prije potresa koji nam je tu činjenicu samo dodatno ogolio. Veliki broj naselja s nedostatnom razinom postojeće društvene i ostale javne infrastrukture je za posljedicu imalo negativan društveni trend i prije potresa. Stoga, ono na što je potrebno staviti najveći naglasak jest upravo sustavna i cjelovita obnova.
Bogata tradicija planiranja sela na našim prostorima, posebice krajem 19. i u 20 st. je u potpunosti zanemarena. Iz takvih planerskih modela možemo naučiti mnogo, te ih je potrebno osuvremeniti sukladno zahtjevima i saznanjima današnjeg doba. Zbog želje za brzom obnovom uništenog područja ne smijemo nepovratno uništiti zatečeni prostor, kao ni zanemariti sigurnost života, primjerice gradnjom na nestabilnim terenima.
Sama obnova kuća i gospodarstava nije dovoljna iako je nužno potrebna u saniranju posljedica potresa. Potrebno je sagledati ne samo prostorne resurse, već i paralelno promišljati buduće društvene i gospodarske promjene, te anticipirati i osigurati potrebe stanovništva nužne za budući kvalitetni život u potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.
Ovim razgovorom, kroz iskustva prostornih planera na terenu danas, ali i iz prošlosti, kritički otvaramo složenu temu integralnog sagledavanja prostora i društva kako bi što jasnije promislili budući razvoj u skladu sa stvarnim društvenim potrebama, ali i s ograničenjima u prostoru s kojima se suočavamo.
Bogata tradicija planiranja sela na našim prostorima, posebice krajem 19. i u 20 st. je u potpunosti zanemarena. Iz takvih planerskih modela možemo naučiti mnogo, te ih je potrebno osuvremeniti sukladno zahtjevima i saznanjima današnjeg doba. Zbog želje za brzom obnovom uništenog područja ne smijemo nepovratno uništiti zatečeni prostor, kao ni zanemariti sigurnost života, primjerice gradnjom na nestabilnim terenima.
Sama obnova kuća i gospodarstava nije dovoljna iako je nužno potrebna u saniranju posljedica potresa. Potrebno je sagledati ne samo prostorne resurse, već i paralelno promišljati buduće društvene i gospodarske promjene, te anticipirati i osigurati potrebe stanovništva nužne za budući kvalitetni život u potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.
Ovim razgovorom, kroz iskustva prostornih planera na terenu danas, ali i iz prošlosti, kritički otvaramo složenu temu integralnog sagledavanja prostora i društva kako bi što jasnije promislili budući razvoj u skladu sa stvarnim društvenim potrebama, ali i s ograničenjima u prostoru s kojima se suočavamo.
Sugovornici:
Nikša Božić (HKA, APE)
Jasenka Kranjčević (Institut za turizam)
Krunoslava Kosina-Milutinović (PISAK)
Nikolina Krešo (3E PROJEKTI)
Jasenka Kranjčević (Institut za turizam)
Krunoslava Kosina-Milutinović (PISAK)
Nikolina Krešo (3E PROJEKTI)
O seriji razgovora:
Serija razgovora ‘Nakon potresa: iskustva, saznanja i perspektive’ za cilj ima poticanje šire i inkluzivnije javne rasprave o posljedicama potresa na području Sisačko-moslavačke županije. U raspravu želimo uključiti stručnjake i aktiviste različitih profila, iskustva, praksi i stavova koji se – najšire rečeno – bave prostorom, društvom, prirodnim okruženjem i kulturnim nasljeđem potresom pogođenog područja: arhitekt_ice, urbanist_ice, povjesničar_ke umjetnosti, kulturne antroplog_inje i etnolog_inje, sociolog_inje, ekolog_inje i dr. Detektiranjem akutnih problema nastalih potresom i razmatranjem budućih scenarija zajedničkog oporavka, propitujemo postojeća i otvaramo moguća nova polazišta i pristupe rješavanju krizne situacije. Postojanje različitih perspektiva i otvaranje šireg horizonta mogućih rješenja vidimo kao osnovu formiranja javnog diskursa o potencijalnom
sveobuhvatnom zacjeljenju.
sveobuhvatnom zacjeljenju.
Pored pružanja uvida u aktualne i nadolazeće probleme prisutne u zajednicama zahvaćenima potresom iz niza stručnih rakursa, želja nam je da se kroz dijeljena iskustva, znanja i otvaranje novih perspektiva približimo interesima šire publike, da povežemo stručnjake i da, u konačnici, zaključcima ovih rasprava utječemo na rješavanje praktičnih problema unutar zajednica, ali i na buduće poteze upravljačkih struktura.
Javni razgovori odvijaju se u organizaciji Gradske galerije Striegl iz Siska i Sloge – Platforme samoorganiziranih volonterki i volontera. Održavaju se u dvotjednom ritmu, četvrtkom s početkom u 18,00 sati. Obzirom na trenutno stanje i u skladu s epidemiološkim mjerama, a i kako bismo program učinili dostupniji široj publici, svi razgovori održavat će se online putem platforme Zoom i biti emitirani na društvenim mrežama te u programu Radio Siska.
O Slozi:
Sloga je neformalna platforma koju čine samoorganizirane volonterke i volonteri aktivni u pružanju izravne i uzajamne podrške i pomoći zajednicama na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije. Sloga je aktivna u prikupljanju donacija, nabavi privremenih smještajnih jedinica, organiziranju distribucije pomoći i usluga za ljude i životinje, radu na procjeni uporabljivosti građevina, radu s medijima, IT podršci, prijavi govora mržnje i diskriminacije te očuvanju kulturne baštine.
Sloga je neformalna platforma koju čine samoorganizirane volonterke i volonteri aktivni u pružanju izravne i uzajamne podrške i pomoći zajednicama na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije. Sloga je aktivna u prikupljanju donacija, nabavi privremenih smještajnih jedinica, organiziranju distribucije pomoći i usluga za ljude i životinje, radu na procjeni uporabljivosti građevina, radu s medijima, IT podršci, prijavi govora mržnje i diskriminacije te očuvanju kulturne baštine.